Sadrzaj:

FLASH
ZLOCIN I KAZNA
NESTALI
POVRATAK
VLAST I PRAVO
IZBORI
DISKRIMINACIJA
MLADI
ZENE
RELIGIJA
MEDIJI
SPEC

FLASH

·        SKUPSTINA HELSINSKOG KOMITETA ZA LJUDSKA PRAVA U BiH, na redovnom godisnjem zasjedanju u Sarajevu, odala je puno priznanje Srdjanu Dizdarevicu koji je na celu ove asocijacije bio od njenog pocetka, vise od sedam godina, a koji je razrijesen duznosti na svoj zahtjev (opsirnije u rubrici SPEC na posljednjoj strani FL)...

·        NAREDNI BROJ FAXLETTERA, glasila Helsinskog Komiteta za ljudska prava u BiH, nece izaci jer nema dostatnu finansijsku podrsku. O afirmaciji ove publikacije, uz ostalo, govori podatak da je u prosloj godini web-stranicu na kojoj se nalazio otvorilo preko 195.000 zainteresovanih citalaca...

·        ENITETSKI USTAVI u Bosni i Hercegovini izmjenjeni su odlukama visokog predstavnika medjunarodne zajednice u BiH Volfganga Petrica o realizaciji odluka Ustavnog suda BiH kojima se Federacija BiH i Republika Srpska, kao entiteti bosanskohercegovacke drzave, obavezuju na provedbu konstitutivnosti i ravnopravnosti sva tri naroda (Bosnjaci, Srbi, Hrvati) na cijeloj teritoriji zemlje. Ovom odlukom obezbjedjeno je paritetno, odnosno proporcionalno ucesce predstavnika sva tri naroda i "ostalih" u zakonodavnim, izvrsnim i pravosudnim organima vlasti na svi nivoima drzavne organizacije. Ovim se konstitucionalno eliminise nacionalna diskriminacija u BiH. Odluka visokog predstavnika je dopuna odluka parlamenata RS i FBiH. Narodna skupstina RS djelimicno je uvazila sporazum politickih stranaka o provedbi odluka Ustavnog suda BiH, a u Parlamentu FBiH Dom naroda je usvojio u cjelini pomenuti sporazum, dok se u Predstavnickom domu za taj prijedlog izmjene amandmana izjasnila vecina ali ne i potrebna dvotrecinska zbog opstrukcije bosnjacke Stranke demokratske akcije i Hrvatske demokratske zajednice...

·        BOSNA I HERCEGOVINA JE I FORMALNO POSTALA 44. CLANICOM VIJECA EVROPE na svecanosti odrzanoj 24. aprila u Strazburu....

·        BOSNA I HERCEGOVINA JE KANDIDAT ZA EVROPSKU UNIJU - izjavio je tokom posjete BiH visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Havijer Solana, koji je pozvao domace politicare da intenziviraju aktivnost ka prijemu BiH u EU...

·        BiH JOS NIJE SPREMNA ZA PRIJEM U PARTNERSTVO ZA MIR - ocjena je generalnog sekretara NATO-a Dzordza Robertsona prilikom posjete BiH. Robertson je, uz ostalo, izjavio da je BiH (koja ima prakticno tri nacioanlno konstituisane vojske) nuzna jedna komanda, te bitno smanjenje ucesca vojnih troskova u budzetu...

·        PRIORITETI U OBLASTI LJUDSKIH PRAVA za 2002. godinu bili su tema susreta visokog predstavnika Volfganga Petrica, sefa misije OSCE u BiH Roberta Birkrofta, ministra za ljudska prava i izbjeglice u Vijecu ministara BiH Kresimira Zubaka i predstavnika drugih institucija i nevladinih organizacija koje se bave ovom problematikom u BiH. Usvojen je dokument koji je izradio Koordinacioni odbor o priorotetima akcije u ovoj godini. Pet prioriteta su odrziv povratak, obrazovanje, reforma policije i sudstva, jacanje kapaciteta domacih partnera i zastita manjina od diskriminacije...

·        TRI MINOBACACKE GRANATE ispaljene su na mezarje u zaseoku Karlat kod Koraja u Republici Srpskoj...

·        SRBIN ANDjELKO MIROVIC, opstina Vlasenica u Republici Srpskoj, uhapsen je pod sumnjom da je puskom ubio maloljetnu Bosnjakinju Melihu Duric 11. juna prosle godine...

·        PRIPADNICI SFOR-a, na osnovu prijave jednog gradjanina, pronasli su u Mostaru (Federacija BiH) 5.000 minobacackih granata kalibra 120 milimetara. Vojnici SFOR-a predhodno su otkrili vecu kolicinu municije i eksploziva u privatnoj kuci kod Bilece (Republika Srpska). Pored ostalog nadjeno je 130 minobacackih granata 60 mm i 96 tromoblonskih mina.

ZLOCIN I KAZNA

ODGOVORNOST ZA SREBRENICU

·        Vlada Kraljevine Holandije na celu sa premijerom Vimom Kokom podnijela je kolektivnu ostvaku iz moralnih razloga nakon objavljivanja izvjestaja o odgovornosti holandskih vlasti za masakr Vojske Republike Srpske nad oko osam hiljada Bosnjaka u Srebrenici u julu 1995. godine. Istim povodom ostavku je podnio i generalpukovnik Advan Bal, komandant holandskih oruzanih snaga.

Prezivjele Srebrenicanke, majke, supruge i sestre ubijenih i nestalih Bosnjaka nezadovoljne su ovakvim stavom vlasti Holandije trazeci sudsku odgovornost.

Predstavnici Instituta za istrazivanja zlocina Univerziteta u Sarajevu ostro su kritikovali sazetak izvjestaja sto ga je o srebenickoj tragediji sacinio holandski institut za ratnu dokumentaciju. Naime, u tom izvjestaju se ne govori o genocidu vec o "etnickom ciscenju", ne o agresiji vec o "sukobljenim stranama". Predstavnici sarajevskog instituta tvrde da je komandant holandskog bataljona potpukovnik Karemans u kriticnim trenucima sprijecio Armiju BiH da zastiti tu enklavu koja je od UN proglasena zasticenom zonom i medjunarodne trupe su bile duzne da je brane. Prema tim navodima, Karemans je istodobno obecao masovne zracne udare NATO-a do kojih nije doslo.

·        Masakr u Srebrenici nad Bosnjacima najavljen je i kao tema u Kongresu SAD sto se, uz ostalo, tumaci potrebom Republikanske stranke da pokusa kompromitovati ponasanje Bila Klintona i time Demokratske stranke uoci parlamentarnih izbora na jesen. A, u koloni demonstranata koji su kruzili oko sjedisa MMF i Svjetske banke u Njujorku bilo je i transparenata "Sjetite se Srebrenice" sto ima manju tezinu od najavljene kongresne rasprave.

Teznja da se pokrene pitanje americke odgovornosti demonstarirana je i iz udruzenja Srebrenicana u BiH. 

·        Slobodan Milosevic, bivsi predsjednik Savezne Republike Jugoslavije i Srbije, ostro je opomenut od predsjednika sudskog vijeca tokom sudjenja pred Medjunarodnim tribunalom za ratne zlocine u Hagu, da ne smije blatiti tuzioce i istrazitelje Haskog suda. Milosevic je naime u toku saslusanja svjedoka Albanca sa Kosova izjavio da mu je tuzilac napisao iskaz.

Milosevic je optuzen za zlocine protiv covjecnosti na Kosovu (SRJ) i Hrvatskoj, te za genocid u Bosni I Hercegovini.

·        Vlada Savezne Republike Jugoslavije, nakon donosenja zakona o saradnji sa Medjunarodnim tribunalom za ratne zlocine u Hagu, dala je rok od tri dana optuzenim za ratne zlocine od Haskog suda da se predaju. Medju navedenim imenima (njih 23) su i nekadasnji predsjednik Republike Srpske (Bosna i Hercegovina) Radovan Karadzic, za koga se pretpostavlja da se krije na razmedji izmedju BiH i Crne Gore (SRJ), i komandir Vojske Republike Srpske Ratko Mladic za koga se tvrdi da je u SRJ. Po isteku roka za dobrovljnu predaju javilo se sest optuzenih. Karadzic i Mladic nisu medju njima. Za neprijavljenim su izdati nalozi za hapsenje.

·        Glavna tuziteljica Medjunarodnog tribunala za ratne zlocine u Hagu Karla del Ponte i specijalni izaslanik administracije SAD za pitanja ratnih zlocina Pjer Ricards Prosper izvrsili su tokom posjete BiH pritisak na domace vlasti, posebno u Republici Srpskoj, da saradjuju u hapsenju osumnjicenih za ratne zlocine.

Prosper je izjavio da u RS nece biti ni politickog ni ekonomskog napretka sve dok optuzeni za ratne zlocine poput Radovana Karadzica i Ratka Mladica ne budu uhapseni i najavio dalju saradnju SAD s NATO-om na tom planu.

·        Pred Vijecem Okruznog suda u Banjoj Luci (Republika Srpska - zapadna Bosna) pocelo je sudjenje bosanskim Srbima braci Obrenku i Miladinu Sugicu optuzenih za vise ubistava i pokusaja ubistava Bosnjaka.

Bracu Sugic optuznica tereti da su 7. jula ratne 1992. godine iz automatskih pusaka pucali na kamion i tom prilikom na licu mjesta usmrtili Smaju Husanovica, dok su teske ozljede zadobili Kasim Sacic, koji je istog dana preminuo, i Raif Jusic. Braca su optuzene i za ubistva Sefika, Nijaza, Selima, Camu i Armina Culuma. Optuznica dalje tereti Obrenka Sugica za ubistva Ejuba Kovaca, Ejuba i Halime Mujkanovic, te za ranjavanje Dzevide Mujkanovic (tesko ranjena) i Ismete Mujkanovic (lakse povrede).

Ovo je prvo sudjenje u Republici Srpskoj Srbima za masovna ubistva Bosnjaka tokom rata. Miladin Sugic se nalazi u bjekstvu.

·        Centar glavnog grada Srbije Beograd i gradovi u pokrajini Vojvodini Novi Sad i Kikinda (Savezna Republika Jugoslavija) obljepljepljeni su plakatima sa likom bivseg predsjednika Republike Srpske (Bosna i Hercegovina) i optuzenog za ratne zlocine Radovana Karadziica s porukum "Svaki Srbin je Radovan". Plakat je potpisala ultradesnicarska organizacija Otacastveni pokret "Obraz", a lokalne vlasti ocito tolerisu ove sovinsiticke velikosrpske provokacije.

Aktivisti Lige socijaldemokrata Vojvodine preko plakata su izlijepili natpise "Nije svaki Srbin zlocinac".

·        U Kantonalnom sudu Zenica (Federacija BiH - srednja Bosna) nastavljena je istraga protiv Bosnjaka Edina Hakanovica ispitivanjem novih svjedoka. Hakanovic je pod istragom zbog osnovane sumnje da je pocinio krivicna djela ratnog zlocina protiv civilnog stanovnistva i ratni zlocin protiv ratnih zarobljenika na podrucju Dusine, Kegelja i Brda u opstini Zenica.

Ovaj postupak se vodi po odobrenju Medjunarodnog tribunala za ratne zlocine u Hagu, a prema haskim optuznicama, 26. januara 1993. godine u toku borbenih djejstava protiv Hrvatskog vijeca obrane u srednjoj Bosni snage Treceg korpusa Armije BiH pogubile su civila Vojislava Stanisica, bosanskog Srbina i pet vojnika HVO: Niku Kegelja, Stipu Kegelja, Vinka Kegelja, Peru Ljubicica i Augustina Radosa, koji su se predali.

Istraga u Kantonalnom sudu u Zenici dovodi se u vezu sa optuznicama protiv Bosnjaka generala Armije BiH Envera Hadzihasanovica i brigadira Amira Kubure kojima se sudi u Hagu. 

·        Komesar medjunarodne policije u BiH (IPTF) Vinsent Kurderoj ukinuo je privremene dozvole cetvorici policajaca zbog sumnje da su bili umijesani u ratne zlocine. Rijec je o Srbima Zeljku Dragicu, Goranu Dunovicu i Bosku Govedarici, te Bosnjaku Almiru Nuhicu.

NESTALI

NOVI DOKAZI ZLOCINA

·        Na podrucju Kotor Varosi (Republika Srpska - zapadna Bosna) do sada je ekshumirano 66 zrtava Bosnjaka i Hrvata koje su ubili srpski nacionalisti.

·        Sedam tijela ubijenih Bosnjaka nadjeno je u grobnici u Stedricu, opstina Milici (Republike Srpska - istocna Bosna). Medju ubijenim je majka s dvoje djece koje je drzala u narucju dok su ih ubijali srpski vojnici.

·        Na lokaciji Hambarino Polje, opstina Prijedor (Republika Srpska - sjeverozapadna Bosna) pronasli su dijelove tijela sest ubijenih osoba, a na susjednim lokacijama jos dva tijela. Pretpostavlja se da je rijec o Bosnjacima zrtvama srpskih nacionalista.

·        Od jedanaest tijela Bosnjaka iz masovne grobnice u naselju Natpolje, opstina Sipovo (Republika Srpska - zapadna Bosna), identificirano je sest. Rijec je o Bosnjacima iz sela Jezero koje su likvidirali srpski nacionalisti.

POVRATAK

OPSTRUKCIJA POVRATKA

·        Glasnogovornik Ureda visokog predstavnika (OHR) Oleg Milisic upozorio je na izrazito nizak procenat provedbe imovinskih zakona u nekim opstinama Republike Srpske. Tako je taj procenat u Zvorniku, Srebrenici, Bratuncu Srpskom Gorazdu, Visegradu, Prijedoru i Banjoj Luci, kao najvecem gradu u RS, tek izmedju 10 i 15 odsto.

·        Prema programu Vlade Federacije BiH, do kraja ove godine planiran je povratak 107.500 gradjana u cijeloj BiH.

·        U Republici Srpskoj procjenjuju da bi se u ovoj godini u taj entitet moglo vratiti oko 50.000 lica.

·        U toku je realizacija projekta "Odrziv povratak u Posavinu" vrijedan 1,2 miliona KM (oko 600.000 eura). Projekat povratka u ovaj sjeverozapadni dio Republike Srpske finansiraju vlade Hrvatske, Japana i Republike Srpske.

·        Na podrucju Hercegovacko-neretvanskog kantona (Federacija BiH) i u istocnoj Hercegovini (Republika Srpska) trebalo bi obnoviti oko 10.000 kuca i stanova, a do sada je na tom podrucju rekonstruisano oko 13.000 stambenih jedinica.

·        U Sarajevu je registrovano 13.618 gradjana kao interno raseljenih lica u sopstvenom gradu. Dio njih je u tudjim stanovima ili su podstanari jer njihovi stanovi i kuce nisu obnovljeni. Pretpostavlja se da je ovakvih gradjana vise, ali ih je sramota prijaviti se kao raseljenik u svom gradu.

·        Zbog spore obnove unistenih stanova u sarajevskim naseljima Dobrinja I i IV na liniji izmedju dva entiteta jos 350 porodica ceka povratak u svoje stanove. U ova dva naselja u posjed je vraceno 450 stanova. 

·        U posljednja dva mjeseca ubrzan je povrat nosiocima stanarskih prava u Srebrenici (Republika Srpska - istocna Bosna). Od 540 podnesenih zahtjeva, u 384 slucaja stan je vracen, a izdata su rjesenja za oslobadjanje jos 80 stanova i traze se rjesenja za alternativni smjestaj srpskih porodica koje u njima privremeno zive.

·        Svedska vlada poostrila je kriterije izbjeglicama iz BiH za dobijanje azila. U intervjuu sarajevskom "Dnevnom avazu" svedski ambasador u BiH Anders Molander izjavio je da je u posljednje dvije godine sedam hiljada ljudi iz BiH zatrazilo azil u njegovoj zemlji, te da svedska vlada nece davati azil ljudima koji kao razlog navode tesku ekonosmku situaciju i nezaposlenost.

Na pocetku rata u Svedsku je doslo oko 60.000 izbjeglica iz BiH, a vise od polovine njih posjeduje i svedsko drzavljanstvo. Ostali iz te grupe imaju stalnu dozvolu boravka u toj zemlji. Uz pomoc i dogovor sa svedskom vladom u BiH se vratilo oko 2.000 izbjeglica.

VLAST I PRAVO

NEODGOVORNI TUZILAC

·        Misija UN u BiH veoma je nezadovoljna radom i angazmanom Marinka Kovacevica, osnovnog javnog tuzioca, prilikom saslusavanja svjedoka u slucaju sedmorice optuzenih za izazivanje nereda, sudjelovanje u incidentima i nanosenje fizickih povreda polcijacima prilikom drugog pokusaja polaganja kamen temeljca za Ferhat-pasinu dzamiju u Banjoj Luci 18. juna - izjavio je glasnogovornik Misije UN za regije Banja Luka i Bihac Alun Roberts.

Roberts je istakao da se Kovacevic nije pojavio ni na jednom saslusanju, a mijenjao ga je neiskusan zamjenik. Drugi pokusaj postvaljanja kamen temeljca za dzamiju u Banjoj Luci bio je u znaku napada nacionalista na policiju. U prvom pokusaju 5. maja napadnuti su bili Bosnjaci, bosnjacki politicari i strane diplomate. Bilo je vise desetina povrijedjenih, a jedan Bosnjak je podlegao nakon sto je tesko ranjen u nacionalistickom nasilju. To ubistvo jos nije razjasnjeno.

·        Bosanski Srbin Zeljko Sutilovac oslobodjen je od suda u Banjoj Luci (Republike Srpska - zapadna Bosna) zbog nedostataka optuznice zbog krivicnog djela nasilnog ponasanja prilikom drugog pokusaja postavljanja kamen temeljca za dzamiju Ferhadija.

Na kaznu zatvora u trajanju od cetiri mjeseca osudjen je zbog istog djela Vaskrsije Davidovic, dok su na po tri mjeseca osudjeni Jelenko Gracanin i Dragan Beric. Cetvorica Srba su kaznjena novcano.

Prema pisanju "Oslobodjenja" 16. aprila, u Velikoj Kladusi (Federacija BiH - sjeverozapadna Bosna) je izbjegnut incident povodom otkrivanja spomen-obiljezja poginulim pripadnicima Armije BiH zahvaljujuci obezbjedjenju i angazmanu oko 200 pripadnika Ministartsva unutrasnjih poslova Unsko-sanskog kantona. Postavljanju spomenika protive se pristalice lokalnog lidera Fikreta Abdica. Dva dana kasnije, "Dnevni avaz" objavio je informaciju sa konferencije za novinare Stranke za BiH koja je istakla da je prisustvo ogromnog broja policajaca sa psima na jednom takvom dogadjaju poslalo u svijet ruznu sliku o USK.

Velika Kladusa je u ratu bila srediste paradrzave "Autonomne oblasti Zapadna Bosna" koju je uspostavio Fikret Abdic, nekadasnji clan Predsjednistva BiH koji se tokom rata suprotstavio legalnim vlastima Bosne i Hercegovine, formirao svoju upravu na tom podrucju i paravojne jedinice koje su bile suprotstavljenje jedinicama legalne Armije BiH, te saradjivao sa predsjednicima Srbije i Hrvatske Slobodanom Milosevicem i Franjom Tudjmanom, koji su vodili politiku podjele BiH.

Abdicu je u toku sudjenje u susjednoj drzavi Hrvatskoj, zbog optuzbe za ratne zlocine nad Bosnjacima civilima, jer ima i hrvatsko drzavljanstvo. Abdic uziva i dalje veliki ugled medju Bosnjacima u tom dijelu BiH i na celu je stranke Demokratska narodna zajednica koja je glavni oponent Stranci demokratske akcije, a odgovorna je za ratnu i poratnu represiju nad pristalicama Abdica, pri cemu je nerijetko termin "autonomas" prisivala i svim drugim politickim neistomisljenicima. SDA i sada ima odlucujucu ulogu u USK, pogotovo u policiji i sudstvu. 

·        Visoki predstavnik medjunarodne zajednice u BiH Volfgang Petric donio je odluke kojima prestaje privremena obustava provedbe Zakona o privatizaciji stanova u drustvenoj svojini u Republici Srpskoj koja je nametnuta kako bi se sprijecila nezakonita privatizacija. Naime, bio je veliki broj slucajeva kada su privremeni korisnici stanova uspjeli da na nezakonit nacin dodju u njihovo vlasnistvo zahvaljujuci ratnim okolnostima pa je bilo nuzno uciniti reviziju u tim slucajevima.

·        Misija UN u BiH ocekuje da ce u 2002. godini biti verifikovan status oko 3.000 policajaca cija je stambena situacija nejasna. Naime, ni jedan policajac ne moze dobiti privremenu dozvolu ili konacni certifikat medjunarodne policije u BiH (IPTF) za vrsenje duznosti ako se otkrije da krsi imovinske zakone.

·        Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica Republike Srpske trebalo bi da obezbjedi gradjevinski materijal za obnovu 20 kuca policajaca Bosnjaka koji bi radili u RS, a sada su privremeno smjesteni u Federaciji BiH.

·        "Pravosudje u Livnu i Hercegbosanskoj zupaniji nije neovisno i ne radi profesionalno, jer je pod kontrolom Hrvatske demokratske zajednice" - izjavio je voditelj Centra za afirmaciju ljudskih prava i sloboda u Livnu Munib Sehic, prema "Dnevnom listu" od 19. travnja. Sehic je naglasio da tuziteljstvo i sudstvo na ovom podrucju rade "kako hoce HDZ".

Vijest izaziva posebnu paznju zbog toga sto "Dnevni list" slovi kao glasilo krajnje desnice u HDZ.

·        Prema podacima ombudsmena Federacije BiH, a na osnovu broja predmeta koje su obradjivali u prosloj godini, najcesce je krseno pravo na stan (3.976 slucaja), a potom slijede jednakost pred zakonom (3.190 predmeta), imovinska prava (1.219 slucaja), pravo na rad (436 obracanja), socijalna i zdravstvena zastita (139 predmeta).

IZBORI

A, MLADI?

·        Omladinska informativna agencija objavila je rezultate istrazivanja prema kojima mladi cine 20 odsto stanovnistva BiH, a samo jedna trecina izlazi na izbore. Participacija mladih u vlasti je sasvim niska. Na pozicijama ministara (na nivou drzave, entiteta i kantona) svega je jedna osoba mladja od 30 godina. U zakonodavnim tijelima svega je 20 mladih zastupnika, odnosno 97 odsto svih parlamentaraca u BiH je starije od 30 godina.

·        U Izbornoj komiisji BiH saopsteno je da ce se opsti izbori odrzati 5. oktobra prvi put po zaokruzenom izbornom sistemu, a ne kao ranije prema Prvilima i propisima Privremene izborne komisije. To je omoguceno izmjenama entitetskih ustava koji su dijelo usvojeni u parlamentima Republike Srpske i Federacije BiH, a dijelom ih je nametnuo visoki predstavnik Volfgang Petric.

DISKRIMINACIJA

NAKNADNO PRAVO

·        Odlukom direktora postansko-telekomunikacijskog preduzeca HPT-a Mostar (Federacija BiH - srednja Hercegovina) Hrvata Stipe Prlica i Upravnog odbora ove firme, u Telekomunikacijski centar Livno (Federacija BiH - jugozapadna Bosna) vraceno je na posao pet radnika Bosnjaka od jedanaest koji su 1993. godine poslani "na cekanje". Radilo se o diskriminatorskom postupku Hrvatske demokratske zajednice koja je i sada dominatna na podrucju Livna prema Bosnjacima i Srbima.

MLADI

OSNOVNO SKOLOVANJE

·        U BiH je oko 95 odsto djece osmogodisnjeg uzrasta obuhvaceno osnovnoskolskim obrazovanjem. Oko 95 odsto stanovnistva u BiH starijeg od 15 godina je pismeno. Ovo su rezultati ispitivanja koje je proveo UNICEF.

·        O ljudskim pravima i koliko mladi poznaju tu oblast odrzana je rasprava u Mostaru (Federacija BiH - srednja Hercegovina) u organizaciji mobile.culture.containerima. Izlagaci su bili iz Ureda Vijeca Evrope u Mostaru i Centra za ljudska prava u ovom gradu.

·        Predsjedavajuci Predsjednistva BiH Beriz Belkic odrzao je skolski cas ucenicima Druge gimanazije u Sarajevu o demokratiji i ljudskim pravima.

ZENE

"VISE NECE TUCI ZENU"

·        Radomir Kosic, savjetnik u Ambasadi BiH u Londonu, nakon suspenzije vracen je na radno mjesto posto je obecao da vise nece fizicki zlostavljati svoju suprugu. Ministarstvo spoljnjih poslova BiH suspendovalo je Kosica nakon obavijesti iz Forinj ofisa da je istukao svoju zenu.

·        Organizacija "Zene za zene International" prezentirala je u Vogosci (Federacija BiH - srednja Bosna) projekat posvecen ljudskim pravima zena u ruralnim podrucjima. Ovaj projekat se realizuje vec sest mjeseci i u njega je ukljuceno oko 300 zena iz opstina srednje Bosne.

RELIGIJA

ZUPNIK KRITIKUJE CRKVU

·        Zupnik Branko Karalic iz Vukanovica u srednjoj Bosni ustvrdio je da Katolicka crkva sudjeluje u etnickom ciscenju Bosne i Hercegovine, nakon sto je zadarski nadbiskup (Republika Hrvatska) msgr. Ivan Prendja obavijestio da ce Crkva besplatno ustupiti dva hektara zemljista za gradnju kuca Hrvatima iz BiH.

Za rijecki "Novi list" je izjavio kako bi Crkva morala jasno reci da je grijeh zivjeti u tudjem, kao i da je grijeh napustati svoju zemlju i istakao: "To u cemu sudjeluje i Crkva, homogeniziranju Hrvata i njihovim svodjenjem iskljucivo pod kisobran nacionalnog, to nije europski katolicizam, nego balkanski katolicizam" - kazao je velecasni Karalic koji se vec deceniju iz svoje zupe kod Kaknja bori za ostanak i povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu.

Hrvati su srednju Bosnu napustili sto zbog ratnih djejstava, a vise zbog politike pokojnog predsjednika Republike Hrvatske Franje Tudjmana i Hrvatske demokratske zajednice koja je "humanim preseljavanjem" tezila podjeli BiH po nacionalnoj osnovi i hrvatskoj homogenizaciji.

MEDIJI

PETRIC BRANI RTRS

·        Visoki predstavnik Volfgang Petric zaprijetio je premijeru Republike Srpske Mladenu Ivanicu da ce biti prinudjen da preduzme neophodne mjere za zastitu nezavisnosti od politickog uticaja Radio-televizije Republike Srpske. Petric je pri tom zatrazio povlacenje Nacrta zakona o TVRS iz skupstinske procedure.

·        Upravni odbor Radio-televizije Republike Srpske smjenio je s polozaja generalnog direktora te kuce Jelenu Davidovic i za vrsioca duznosti imenovao Radomira Neskovica novinara u RTRS.

·        Nadzorni odbor D.D. "Oslobodjenja" imenovao je za direktora te kuce Enesa Terzica, diplomiranog pravnika uz Sarajeva.

·        Klub Stranke demokratske akcije u Predstavnickom domu Parlamenta Federacije BiH izvrsio je pritisak na Federalnu televiziju trazeci raspravu o informativno-politickoj emisiji u kojoj je bilo rijeci o zahtjevu za pokretanje istrage protiv nekadasnjih visokih policijskih i obavjestajnih funkcionera koji su te poslove obavljali kao kadrovi SDA - Bakira Alispahica, Envera Mujezinovica i Irfana Ljevakovica osumnjicenih za umjesanost u terorizam.

Novinarska udruzenja ostro su osudila ovaj pritisak na urednika Bakira Hadziomeraovica, novinara Damira Kaletovica i Federalnu TV.

·        Radio mreza BORAM koja okuplja 23 lokalne radio-stanice iz cijele BiH pocela je s realizacijom projekta zajednickih vijesti koje ce se emitovati dva puta dnevno na cijeloj mrezi.

·        Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo trebalo bi da ubuduce ima nadzor nad TV Sarajevo kojoj je sarajevski kanton osnivac. Do ovog je doslo nakon intervencije ombudsmena Federacije BiH zbog prakse u kantonima FBiH da se uspostavljaju ministarstva i za informisanje, cime se vrsi nelegalan pritisak na medije. Tako ce i Ministarstvo za obrazovanje, nauku i informisanje Kantona Sarajevo izgubiti ne samo ingerencije nad TVSA vec i odrednicu "informisanje" iz svog naziva.

Medjutim, ni rjesenje sa Ministarstvom za pravdu i upravu kao nadzornim organom nad TVSA ne moze se smatrati primjerenim. 

·        Svi zaposleni u RTV Zenica nece automatski postati uposlenici novonastale RTV Zenicko-dobojskog kantona (Federacija BiH - srednja Bosna) nego ce se morati prijaviti na konkurs bez obzira na godine staza.

·        Prema napisu "Dnevnog lista" iz Mostara, u ovom gradu je odrzana Utemeljiteljska skupstina Udruge operatera kablovske televizije iz BiH. U BiH ima 25 operatera. U Mostaru se iduceg mjeseca ocekuju prvi prikljucci na kabelsku TV.    

SPEC

DIZDAREVIC RAZRIJESEN, MURGIC v.d.

·        Skupstina Helsinskog komiteta za ljudska prava u BiH, na redovnom godisnjem zasjedanju u Sarajevu, razrijesila je, na njegov zahtjev, Srdjana Dizdarevica duznosti predsjednika Komiteta koju je obavljao vise od sedam godina tj. od osnivanja ove asocijacije. Mada je i tokom zasjedanja bilo zahtjeva da Dizdarevic ostane na polozaju predsjednika, na kraju je prihvacena njegova argumentacija o premoru i potrebi da na celo Komiteta dodje nova licnost. Upravni odbor HK, koji je takodje u skladu sa Statutom razrjesen duznosti, nije mogao ponuditi prijedlog za predsjednika Helsinskog komiteta jer tri kandidata s kojima je razgovarano nisu prihvatili kandidaturu. U tim okolnostima, Skupstina je izbarala novi sedmoclani Upravni odbor HK u koji su usli: Zivica Abadzic, Senka Nozica, Srdjan Dizdarevic, Enver Murgic, Sinan Alic, Vlado Cvijic i Vladimir Dolocek. Murgic je izabran za vrsioca duznosti predsjednika UO do izbora novog predsjednika, a za generalnog sekretara izabrana je Abadziceva.

Skupstina Helsinskog komiteta za ljudska prava u BiH usvojila je niz dokumenata o radu u prosloj godini te izmjene i dopune Statuta ciji ce precisceni tekst biti usvojen na narednoj sjednici Skupstine. U uvodnom izlaganju predsjednik Helsinskog komiteta za ljudska prava Srdjan Dizdarevic ocijenio je da je prosla godina bila najplodnija u sedmogodisnjoj istoriji HK. Pored toga sto su objavljeni sedmomjesecni i godisnji Izvjestaj o stanju ljudskih prava u BiH, sacinjena je temeljita Analiza stanja zenskih ljudskih prava u BiH, kao i Analiza stanja u medijima sa aspekta ljudskih prava. Ekipa Helsinskog komiteta obisla je prosle godine kazneno-popravne ustanove u BiH i na osnovu toga sacinila izvjestaj o stanju u tim institucijama. Dizdarevic je posebno istakao da je u prosloj godini u rad Komiteta bilo ukljuceno vise aktivista nego ikada prije, te da je mrezom posmatraca Komiteta pokrivena gotovo cijela teritorija BiH. Dizdarevic je podsjetio da su prestavnici Komiteta obisli one opstine u BiH gdje su krsenja ljudskih prava najdrasticnija, a reagovano je na sve pojave koje odudaraju od postovanja ljudskih prava i sloboda. Pravna sluzba Komiteta u prosloj godini pruzila je neposrednu pomoc za 7.045 gradjana.

Predsjednik HK naglasio je da je Helsinski komitet ostao dosljedan sebi i pred najjacim pritiscima i pokusajima da mu se uskrati pravo na samosvojnost i principijelan odnos u zastiti ljudskih prava i istakao: "Cini mi se da je najvaznija poruka naseg sedmogodisnjeg djelovanja, ali i proteklih nemilih dogadjanja (slucaj "alzirske grupe"-op.r.) u i oko Helsinskog komiteta, to da se Helsinski komitet bez obzira na sve mora u svom radu drzati univerzalnosti principa ljudskih prava i ostati dosljedan tim principima".

Govoreci o programu rada za ovu godinu predsjednik Helsinskog komiteta za ljudska prava Srdjan Dizdarevic je naglasio: "Nakon sto smo se proteklih godina bavili pojavama drasticnih krsenja ljudskih prava sto je podrazumijevalo i pojave ugrozavanja prava na zivot, na imovinu, na jednakost poslova, na slobodu izrazavanja, na prava povratnika, na djecija ljudska prava, vrijeme je da, ne odustajuci od bavljenja ovim pitanjima, posvetimo paznju socijalnim, ekonomskim, ekoloskim i drugim, rekao bih, sofisticiranijim ljudskim pravima. Bosna i Hercegovina je i dalje zemlja sa bezbroj pojava krsenja ljudskih prava, zemlja ciju svakodnevnicu obiljezavaju pojave diskriminacije na nacionalnoj, politickoj i polnoj osnovi, ali i zemlja relativnog siromastva, zemlja tranzicije, bez dovoljno mehanizma zastite ranjivih grupa, penzionera, invalida, nezaposlenih, djece bez roditelja..."

Clanovi Komiteta su u diskusiji, uz ostalo, insistirali da se obnovi inicijativa za ujedinjenje Helinskog komiteta za ljudska prava u Bosni i Hercegovini i Helsinskog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj cije je rukovodstvo nedavno odbilo tu integraciju.
Skupstina Helsinskog komiteta za ljudska prava u BiH zatrazila je obustavu nasilja na Bliskom Istoku pruzajuci podrsku legitimnim pravima Palestinaca na drzavu u kojoj ce ziviti u miru sa susjedima Izraelcima. Skupstina se posebno zahvalila Svedskom helsinskom komitetu na podrsci, ukljucujuci i finansijsku, bez koje HK BiH ne bi mogao kvalitetno funkcionisati.

FAXLETTER priprema
Helsinski komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (HKBiH).

Izdaje ga HKBiH i Medjunarodna Helsinska Federacija za ljudska prava (IHF), Bec.

Ovaj projekat sufinansiraju Helsinski komitet u Norveskoj i Helsinski komitet u Svedskoj.

"Posebnu zahvalnost izrazavamo Ministarstvu inostranih poslova Savezne Republike Njemacke koje je svojom donacijom omogucilo dalje izlazenje ovog biltena."

"Helsinski komitet za ljudska prava u BiH realizuje projekat "Zastita i promocija ljudskih prava u Bosni i Hercegovini - monitoring i pravna pomoc", uz finansijsku podrsku Evropske inicijative za demokratiju i ljudska prava, pri Evropskoj Uniji".

Znate li nesto
o nestalom
Cebic Goranu?