Strategija djelovanja
Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH 
za period 2005. – 2010.

Savremeni koncept ljudskih prava uveden je u Bosnu i Hercegovinu 1995. godine, Dejtonskim mirovnim sporazumom. Ovim sporazumom je BiH praktično započela proces dvostruke tranzicije: od rata ka miru i od jednopartijskog sistema ka demokratskom, višepartijskom sistemu i tržišnoj ekonomiji.

Bosna i Hercegovina je u Dejtonu dobila Ustav koji garantuje poštovanje najviših standarda na polju ljudskih prava i sloboda. U okviru Mirovnog sporazuma, usvojen je i Aneks posvećen ljudskim pravima kojim se utvrđuju posebni mehanizmi za zaštitu ljudskih prava – Dom za ljudska prava i Ombudsman za BiH – a sastavni dio ovog Aneksa čini šesnaest međunarodnih sporazuma iz domena ljudskih prava čija je primjena obavezujuća u BiH. Ovim su vlasti BiH obavezane da harmonizuju domaće zakonodavstvo sa navedenim međunarodnim standardima s` tim što je Ustavom određeno da će se prava i slobode izložene u Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda sa protokolima direktno primjenjivati u Bosni i Hercegovini te da će imati prednost nad svim ostalim zakonima.

Primjena visokih standarda na polju ljudskih prava usljedila je nakon što su tokom rata masovno i veoma grubo kršena sva osnovna ljudska prava. Pored toga, BiH nije imala istorijsko iskustvo demokratske države tako da su se odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma  naslonile na periode negacije individualnih prava u korist kolektivnih.

Pored nagativnog istorijskog nasljeđa, BiH je u period mira ušla sa vladajućim političkim formacijama koje po svojoj prirodi i opredjeljenju nisu bile sklone da se odreknu orijentacije ka favorizovanju kolektivnih nacionalnih prava na uštrb prava pojedinca što je dodatno otežalo primjenu odredaba o ljudskim pravima.

U proteklih deset godina, dosljednu bitku za poštovanje ljudskih prava i pružanje konkretne zaštite pojedinacima čija su prava kršena vodili su Ombudsmeni Federacije BiH, Dom za ljudska prava do trenutka gašenja krajem 2003. godine i nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava. Helsinški komitet za ljudska prava u BiH, kao najstarija nevladina organizacija u ovoj oblasti, osnovana 11. febrauara 1995. godine, igrala je važnu ulogu na zaštiti, promociji i unapređenju stanja ljudskih prava.

Na temelju desetogodišnjeg iskustva i potrebe da osnaži svoj rad i unaprijedi efikasnost u zaštiti prava svakog pojedinca koji boravi na tlu BiH, Helsinški komitet se opredjelio da donese Strategiju djelovanja za period 2005. – 2010. godina.

Ciljevi:

1. Snaženje vladavine prava;
2. Poštovanje međunarodnih standarda;
3. Edukacija i informisanje o ljudskim pravima;
4. Pružanje zaštite ranjivim kategorijama.

Metodi djelovanja:

1.  Snaženje vladavine prava

U proteklom desetogodišnjem periodu, pružanje besplatne pravne pomoći potvrdilo se kao izuzetno korisno u nastojanjima da se zaštite ljudska prava. Pravnici Helsinškog komiteta su preuzeli oko 33000 slučajeva u kojima su savjetima, intervencijama prema organima vlasti i prema institucijama međunarodne zajednice, preporukama, nastojali da pomugnu svakom građaninu koji se obratio Helsinškom komitetu za pomoć.

U narednom periodu, potrebno je otvoriti kancelariju u Republici Srpskoj u kojoj bi jedan pravnik pružao besplatnu pravnu pomoć. Pored toga, potrebno je osnažiti rad na pružanju pravne pomoći u kancelariji u Mostaru.

U metodu rada, orijentacija je ka većem prisustvu na terenu što znači da će pravnici Helsinškog komiteta češće boraviti na terenu, tamo gdje se i dešavaju povrede ljudskih prava.

S` obzirom na to da kršenja ljudskih prava poprimaju nove oblike i sadržaje, potrebno je obezbjediti kontuniranu edukaciju pravnika kako bi mogli da se stručno i kompetentno suočavaju sa kršenjima ljudskih prava, a posebno u oblasti dikriminacije i pomoći ranjivim grupacijama.

U okviru orijentacije da doprinese snaženju vladavine prava, Helsinški komitet će sistematski vršiti monitoring rada sudova na svim nivoima. Težište monitoringa će biti na praćenju primjene Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama i onih njenih odredbi koje se odnose na pravo na fer i pravedno suđenje.

Monitoring rada sudova treba, između ostalog, da podrži nastojanja da pravosuđe postane istinski nezavisno i da njegov rad bude usklađen sa Evropskom konvencijom, ali i da pomogne ocjeni uspješnosti reforme pravosuđa.

2. Poštovanje međunarodnih standarda

Osnovna zadaća Helsinškog komiteta je da prati u kojoj mjeri vlasti poštuju i primjenjuju međunarodne standarde iz oblasti ljudskih prava. Bosna i Hercegovina se obavezala na primjenu jednog broja međunarodnih konvencija te je s` toga monitoring primjene tih konvencija, kako na polju zakonodavstva tako i na polju primjene u svakodnevnom životu, posao nevladinih organizacija uključujući i Helsinški komitet.

U budućem radu, potrebno je izgraditi metod kojim će svi nacrti i prijedlozi zakona koji se dotiču ljudskih prava biti dostavljani Komitetu na stručnu ekspertizu što treba da rezultira davanjem mišljenja o svakom prijedlogu što će biti dostavljeno nadležnim parlamentarnim tijelima.

Komitet će ubuduće inicirati donošenje nekih zakona koji nedostaju i insistiraće na vođenju javnih rasprava o svakom važnijem zakonskom tekstu.

Aktivnosti Helsinškog komiteta biće usmjerene i na organizovanje saslušanja u radnim tijelima parlamenata na temu zakonodavstva te pojedinih tematskih oblasti vezanih za ljudska prava.

Helsinški komitet će učiniti napor da stalno angažuje monitore koji će redovno izvještavati o stanju ljudskih prava u pojedinim regijama BiH tako da će biti angažovani monitori za sljedeće regije: Bihać, Banja Luka, Bijeljina, Brčko, Tuzla, Zenica, Sarajevo, Mostar i Trebinje.

Zadatak monitora će biti da, pored izvještaja o stanju ljudskih prava u pojedinim regijama izvještavaju i o posebnim područjima ljudskih prava kao što su izbori, prava nacionalnih manjina, ženska prava, prava djeteta, prava osoba sa posebnim potrebama i slično. U tu svrhu, biće organizovani treninzi monitora.

3. Edukacija i informisanje o ljudskim pravima

Kroz Škole ljudskih prava za mlade na nivou Bosne i Hercegovine i regije Jugoistočne Evrope, nastojaće se da se što veći broj mladih ljudi, srednjoškolaca i studenata, uključi u obrazovanje o ljudskim pravima. Polaznici će, nakon što završe Školu, biti uključeni u projekte o ljudskim pravima s` naglaskom na potrebi za njhovim kontinuiranim djelovanjem na ovom polju.

Polaznici Škole ljudskih prava biće povremeno pozivani na dodatne obrazovne kurseve i druge oblike obrazovanja, a Helsinški komitet će s` njima održavati redovnu komunikaciju.

Helsinški komitet će organizovati kraće edukativne sadržaje u osnovnim i srednjim školama diljem Bosne i Hercegovine.

Specijalizovani treninzi će biti organizovani za advokate, novinare, a po potrebi i za zatvorsko osoblje, ljekare i sudije.

Već uspostavljena redovna saradnja sa jednim brojem medija biće unaprijeđena kako bi javnost bila informisana o tome šta su ljudska prava i kako se ona mogu braniti. Helsinški komitet će podržati sve medijske projekte istraživačkog karaktera u oblasti ljudskih prava sa spremnošću da u njihovoj realizaciji aktivno učestvuje.

U saradnji sa filsmkim festivalima koji tematski pokrivaju oblast ljudskih prava kao i sa autorima, nastojaćemo da bosanskohercegovačkoj televizijskoj i filmskoj publici približimo filmska ostvarenja koja se dotiču ljudskih prava.

4. Pružanje zaštite ranjivim grupama

Helsinški komitet će posebnu pažnju posvetiti ranjivim grupama čija se prava grubo i učestalo krše. Ovdje prije svega imamo u vidu žene, djecu, žrtve trgovine ljudima i porodičnog nasilja, osobe sa onesposobljenjem, ratne i civilne žrtve rata, penzionere, seksualne manjine, pripadnike nacionalnih i vjerskih manjina, porodice nestalih.

U saradnji sa srodnim nevladinim organizacijama, biće osposobljeni pravnici za pružanje pravne pomoći pripadnicima ovih kategorija građana.

Redovno će biti rađena istraživanja i objavljivani izvještaji sa preporukama o stanju ljudskih prava svake od navedenih kategorija posebno ugroženih grupa, a biće inicirano donošenje zakona koji treba da unprijede pravnu regulativu i omuguće stvranje pretpostavki za unapređenje stanja ljudskih prava ugroženih grupacija.

Sarajevo, 5.02.2005.
Br: 11-02/2005