Sarajevo, 12. februara 2005. godine

Izlaganje Srðana Dizdareviæa na Redovnoj godišnjoj
izbornoj skupštini Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH

Dame i gospodo,

Poštovani èlanovi Helsinškog komiteta, dragi gosti, cijenjeni predstavnici sredstava informisanja,

Predstavlja mi zadovoljstvo pozdraviti vas na ovoj desetoj, jubilarnoj godišnjoj skupštini naše organizacije. Veæ smo imali prilike da se u kratkim naznakama, na Sveèanoj akademiji, potsjetimo na  najvažnija obilježja  našeg djelovanja u tom periodu. Zbog toga æu se sada osvrnuti na ono najbitnije iz našeg rada u protekloj, 2004. godini te na naša opredjeljenja za ovu i par narednih godina.

U Izvještaju o stanju ljudskih prava za proteklu godinu mogli ste vidjeti da naša zemlja, na žalost, i dalje zaostaje kada su u pitanju reforme, približavanje evroatlantskim integracijama i unapreðenje stanja na polju ljudskih prava. Mi, u poreðenju sa drugim zemljama u tranziciji, tapkamo u mjestu optereæeni nedostatkom iskrene volje vladajuæih krugova da se konaèno odlijepe od nacionalistièkog koncepta i uèine odluèujuæi iskorak ka modernoj, evropskoj državi. Bosna i Hercegovina, i pored malih pozitivnih koraka naprijed, i dalje je optereæena nepostojanjem pravne države i odsustvom vladavine prava, raširenom korupcijom i kriminalom, sveprisutnom diskriminacijom na nacionalnoj, vjerskoj, politièkoj i polnoj osnovi. Posebno nas zabrinjava izloženost ranjivih grupa kršenju ljudskih prava i nespremnost vlasti da manjinske grupacije, djecu, starije osobe, osobe sa onesposobljenjem, žene, seksualne i rodne manjine, porodice nestalih, prihvate kao sebi ravne i pruže im zaštitu i sva ona prava koja proistièu iz èinjenice da je Evropska konvencija o ljudskim pravima i slobodama obavezujuæa za Bosnu i Hercegovinu.

Mi smo se u protekloj godini posebno bavili pravima djeteta i pravima vezanim za obrazovni proces i konstatovali smo da su djeca itekako ugrožena u ostvarivanju elementarnih prava koja proistièu iz Koncencije o pravima djeteta. Djeca su žrtve rastuæeg siromaštva, nemaju dovoljnu socijalnu podršku, žrtve su nasilja u porodici, diskriminacije na osnovu njihove nacionalne pripadnosti, a u nedopustivo velikom broju sluèajeva njima nije dostupno ni obavezno osnovno obrazovanje ni zdravstvena zaštita.

Prošle godine smo organizovali uspješnu Meðunarodnu konferenciju na temu ljudskih prava i razaranja kulturnog pamèenja na stolaèkom primjeru. Ove godine æemo objaviti publikaciju sa izlaganjima sa te konferencije.

Pratili smo oktobarske opštinske izbore , a održali smo i tri škole ljudskih prava za mlade, dvije za polaznike iz naše zemlje, a jednu regionalnog karaktera.

Reagovali smo, mislim na adekvatan naèin, na pojave kršenja ljudskih prava, na povampirenje fašizma, rasizma, ksenofobije i na pojave ispoljavanja ekstremnog nacionalizma. Nastojali smo, a to æe nam biti i jedan od prioriteta i u narednom periodu, da utièemo na lijeèenje negativnih pojava koje imaju korijene u ratnim zbivanjima i koje se oèituju u nedostatku meðunacionalne i meðureligijske tolerancije i razumijevanja.

Dame i gospodo,

Ulazeæi u jedanaestu godinu djelovanja, kao veæ zrela nevladina organizacija, imamo i poveæane obaveze i odgovornosti. Plan nam je da u ovoj godini u centar pažnje stavimo nastojanja graðana ove zemlje da se Bosna i Hercegovina konaèno poène približavati evroatlantskim integracijama sa težištem na pristupanje Evropskoj uniji. U tom smislu, mi æemo napraviti bilans onoga što je uraðeno od Dejtona do danas na formalnom planu, kroz usvojene zakone i propise, ali i kroz procjenu stvarnog stanja. Cilj nam je da definišemo šta nam to još predstoji na podruèju našeg djelovanja kako bismo zadovoljili kriterije Evropske unije definisane u Kopenhagenu. U saradnji sa vlastima, pokušaæemo da ubrzamo proces pribižavanja ovoj respektabilnoj porodici evropskih zemalja.

Naša orijentacija je da ove godine zapoènemo sa nekim novim oblicima djelovanja. Planirali smo organizovati Dane Helsinškog komiteta u jednom broju sredina širom Bosne i Hercegovine. U okviru našeg nastupa, omoguæiæemo graðanima  gradova i opština u kojima budemo boravili, da dobiju besplatnu pravnu pomoæ, posjetiæemo škole u namjeri da uèenike približimo problematici ljudskih prava, a kanimo organizovati i javne rasprave sa graðanima o istoj temi. Vjerujem da æemo ovim uspjeti promovisati ljudska prava i u onim sredinama gdje se o njima malo zna i govori, a kroz pravnu pomoæ æemo izaæi u susret onima kojima je ona najpotrebnija.

U ovogošnjem Planu rada mogli ste zapaziti i najavu projekta Licem u lice kroz koji æemo organizovati niz susreta i razgovora graðana koje su ratna zbivanja udaljila jedne od drugih s osnovnom težnjom da otvorimo dijalog na temu ponovne uspostave meðunacionalnog i meðureligijskog povjerenja.

Konaèno, kada se radi o planiranim aktivnostima za ovu godinu, namjeravamo još više pažnje posvetiti monitoringu rada sudova kako bismo pratili efekte reforme pravosuða i dali svoj skromni doprinos ostvarivanju prava graðana na fer i pravedno suðenje.

Dame i gospodo,

Danas takoðe treba da usvojimo i Strategiju djelovanja Helsinškog komiteta za period od 2005. do 2010. godine. Mišljenja smo da je došlo vrijeme da utvrdimo strateške ciljeve organizacije što je odraz kako potrebe za ozbiljnijim promišljanjem i planiranjem našeg rada i djelovanja tako i rezultat sazrijevanja Helsinškog komiteta koji se više ne smije zadovoljavati dnevnim reagovanjem i oslanjanjem na interes donatora veæ mora imati svoja èvrsta opredjeljenja oblikovana kroz strategiju.

Opredjelili smo se za èetiri strateška cilja koji, vjerujem, odgovaraju potrebi Bosne i Hercegovine u ovom vremenu i sposobnostima Helsinškog komitet. Ti strateški ciljevi su: 1. Snaženje vladavine prava; 2. Poštivanje meðunarodnih standarda; 3. Edukacija i informisanje o ljudskim pravima i 4. Pružanje zaštite ranjivim kategorijama graðana. Mislim da ovako definisani ciljevi predstavljaju dovoljno širok okvir za efikasno i kvalitetno djelovanje ali i za dodatno unapreðenje i profesionalizovanje našeg rada.

Strategija æe biti temeljno odreðenje našeg rada u narednom periodu. Ona pretpostavlja i otvaranje Kancelarije u Republici Srpskoj kao i dalje unapreðenje rada pravne službe kako kroz veæe prisustvo na terenu tako i kroz specijalizaciju na polju zaštite svih ranjivih grupa i monitoringa suðenja s ciljem da doprinesemo uspostavi pravne države i vladavine prava.

Oèekujem da æe današnja rasprava doprinijeti objektiviziranju ocjene našeg prošlogodišnjeg rada i da æe pomoæi u upotpunjavanju i konkretnom definisanju naših strateških ciljeva i programskih opredjeljenja za ovu godinu.